NEMAC PREKRAJA U TUĐOJ DRŽAVI, SARAJEVO PLJEŠĆE

Iako se u javnosti izmene Izbornog zakona BiH koje pokušava da nametne Kristijan Šmit i njegovi nalogodavci i saradnici predstavljaju kao tehničke s ciljem navodnog poboljšanja navodnog izbornog integriteta, suština je suprotna.

Osim nastavka političkog progona predsednika Republike Srpske, predviđena je i dodatna centralizacija BiH kroz izborni proces i enormno jačanje Centralne izborne komisije, do stepena pune finansijske i svake druge autonomije.

Šta bi sve da nametne Nijemac Šmit? Za nešto više od 20 godina postojanja, Izborni zakon BiH menjan je više od 20 puta. Menjali su ga poslanici i delegati dogovorom u Parlamentarnoj skupštini BiH. I dok je resorno bh. Ministarstvo pravde najavljivalo parlamentarni put za još jednu izmjenu zarad stvarnog, a ne fiktivnog jačanja izbornog integriteta, ulogu i predlagača i zakonodavca preoteo je Kristijan Šmit. I od 275 članova važećeg zakona, odlučio da, prema vlastitom kantaru integriteta, prepakuje skoro polovinu – čak 114.

Hroničnim izbornim gubitnicima koji bajato svoje poraze pamfletima pripisuju izbornim krađama, skeneri su podvaljeni kao paravan. Predviđeno je da se nove tehnologije u oktobru primjenjuju samo kao neobavezujući pilot projekat i na manje od dva procenta biračkih mjesta. Međutim, svi ostali izmijenjeni članovi zakona su obavezujući. I preteći unitaristički.

"To je priča za one koji kukumaču da su izbore izgubili samo za to što su pokradeni i ni za šta drugo.

VUČIĆ TVRDI DA NE KOMUNICIRA SA PUTINOM ZA DOBROBIT SRBIJE Jul 22, 06:09

I ako vidimo sada ko likuje nad ovim izmjenama, biće vam jasna namjera i karakter toga. I da to nije u pitanju integritet, na kraju krajeva, nije ništa ni preduzeto da se integritet izbora da se digne na viši nivo", kaže Branko Perić, bivši član i predsjednik CIK-a BiH.

Centralnoj izbornoj komisiji avansno je namijenjena puna autonomija. Iz budžeta mogu da zahvate novca koliko požele, bez da resorno Ministarstvo finansija može da izmijeni njihov budžetski zahtjev.

Nadležnost izbora predsjednika i njihovih zamjenika u biračkim odborima otima se opštinskim i gradskim izbornim komisijama i servira, a kome drugom do CIK-u koji bi vršio selekciju, imenovanje, evidenciju, edukaciju i sertifikaciju. Zakonski se uspostavlja i Centar za edukaciju, za koji ovlaštenja ima naravno CIK. Upravljaće i nabavkom, distribucijom i bezbjednošću izbornih tehnologija.

"Daju se ovlašćenja CIK-u da podzakonskim aktima reguliše mnoge stvari, razvlašćuju se opštinske i gradske izborne komisije veoma utrenirane, veoma sposobne, veoma stručne koje to veoma dobro rade i još čudnija je priča da su ovim zakonom zaštićeni nekredibiln članovi CIK", kaže Perić.

Propisani su i kredibilni kriterijumi za sve buduće članove Izborne komisije, ali ne i za aktuelne koji i dalje, bez posljedica, mogu da nose pečat bivših političkih savjetnika i stranačkih izbornih kandidata. Na drugoj strani poželio je Šmit da hermetički zatvori krug i dodatno ojača svoje bezakonje ispoljeno ranijim izmjenama Krivičnog zakona BiH zbog kojeg je počelo suđenje predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku.

I baš kao što se iz tog uratka već u startu iščitavala, politička optužnica, tako se iz najnovijih Šmitovih umotvorina, prvenstveno člana osam, iščitava finalizacija plana zabrane političkog djelovanja legalno izabranog predsjednika Srpske. Mijenjao bi Šmit i sam način glasanja, uvodio posebne račune političkim partijama za finasiranje kampanje, zabranjivao medije koji ne žele da objelodane vlasništvo i ko zna šta sve ne.

"Izbori su srce svakog demokratskog društva, u savremenoj državi u cijelom svijetu i kada neko uzurpira tako ozbiljan i velik sistem na ovakav način, mi ne možemo vidjeti kakve će sve posljedice to da ostavi", kaže politikolog Vojislav Savić.

Šmitovu nasilnu intervenciju u izborno zakonodavstvo, ne podržavaju ni izigrani Hrvati.

"Grozan potez koji će za posljedicu imati samo dodatnu komplikaciju političkih odnosa u BiH zapravo ima ozbiljan potencijal da poništi sve ono dobro što su politički akteri u BiH uradili u posljednjih 13 mjeseci", kaže politički analitičar Jurica Gudelj.

Republika Srpska je odlučna da svoju zadaću sama rješava. Protiv izborne reforme nikada bila nije, ni protiv famoznih skenera u izbornom procesu, ali ne Šmitovih. Za dogovor domaćih lidera su i hrvatski zvaničnici. A šta će odlučiti Sarajevo koje se u demokratiju zaklinje dok licemjerno istovremeno Šmitovim podvalama glasno aplaudira?

RTRS